­
  • HightechME
  • Vijesti
  • Who is who?
    • Predstavljamo
  • Resursi
    • Pametno zdravlje
    • ICT kao horizontalna djelatnost
    • Pametna poljoprivreda
    • Pametna energetika
    • Tehnologija u turizmu
    • Kako finansirati ideju?
    • Zaštita intelektualne svojine
    • Hightech berza – od ideje do proizvoda
  • Kontakt

Crnogorski portal za visokotehnološko preduzetništvo

Login

Login
HighTech HubHighTech Hub
HighTech HubHighTech Hub
The secret of getting ahead is getting started.
  • HightechME
  • Vijesti
  • Who is who?
    • Predstavljamo
  • Resursi
    • Pametno zdravlje
    • ICT kao horizontalna djelatnost
    • Pametna poljoprivreda
    • Pametna energetika
    • Tehnologija u turizmu
    • Kako finansirati ideju?
    • Zaštita intelektualne svojine
    • Hightech berza – od ideje do proizvoda
  • Kontakt
    Računski pristup može dovesti do liječenja od koronavirusa u budućnosti

    Računski pristup može dovesti do liječenja od koronavirusa u budućnosti

    April 4, 2020 Hightech vijesti No Comments

    Osmišljavanje rješenja

    Kako se pandemija koronavirusa širi, profesor Sarel Flajšman i njegov tim na Odjeljenju za biomolekularne nauke su duboko u planovima. Koristeći jedinstveni pristup, razvijen u njihovoj laboratoriji, nastoje da se posvete problemu koronavirusa, pravljenjem i isprobavanjem miliona nano-tijela – malih, sintetičkih, antitijela, koja bi se mogla provući pored jake odbrane koronavirusa. Čim naučnici pogode najučinkovitija antitijela, biće moguće osmisliti liječenje koje će zaustaviti ovaj virus, koji je već odnio hiljade života širom svijeta.

    Strukturalni biolog, profesor Flajšman, razvija alatke računarskog prikaza, koje podržavaju brzo i jeftino osmišljavanje prilagođenih proteina, za bilo koji broj željenih svojstava. Veliki dio njegovog rada, vezanog za dizajn, usmjerena je na antitijela – proteine koji brane tijelo od ovakvih uljeza koji izazivaju bolesti, kao što su virusi i bakterije. Sada je fokusiran na određeni gradivni element koronavirusa – protein šiljka, koji su nedavno opisali naučnici sa Univerziteta Teksasa u Ostinu, i koji ima ključnu ulogu u razvoju zaraze.

    Njegov cilj je da osmisli snažno antitijelo, koje bi se vezalo za ranjive tačke proteina šiljka, i zaustavilo zarazu na svom putu.

     

    Nauk od malarije

    Mogući uticaj ovakvog pristupa se ogleda u nedavnom pomaku, u Flajšmanovoj laboratoriji, protiv drugog zaraznog ubice: parazita Plasmodium falciparum, koji izaziva malariju.

    Laboratorija profesora Flajšmana je izumila metod koji omogućava pravljenje kompjuterskih prikaza proteina, koji ne postoje u prirodi, ali koji, kao kod antitijela, mogu ih napraviti učinkovitijim ili postojanijim, tako da se mogu upotrebljavati u vakcinama. Ove alatke, koje je njegova laboratorija objavila na internetu, i sada se koriste u laboratorijama širom svijeta, uobličuju sadašnje razumijevanje savijanja i dejstva proteina. One, takođe, predviđaju i kako bi pojedine mutacije uticale na osobine proteina na atomskom nivou, i kako da ih združimo tako da dobijemo željeni ishod.

    Prije dvije godine, algoritam koji je osmislio Dr. Adi Goldencvajg, tadašnji doktorant u Flajšmanovoj laboratoriji, doveo je do pronalaženja nadmoćne anti-malarijske vakcine. Ne samo da su vještački proteini, koji su osmislili da izazovu zaštitni odziv imuniteta, koji je predusretio zarazu parazitom malarije, već su isto bile i jeftine za proizvodnju, i ostale su postojane i na vrlo velikim temperaturama – što je znatna prednost kod vakcina, osmišljenih uglavnom za siromašno stanovništvo u tropskoj klimi. Uspješno ispitan u laboratorijskom proučavanju, od strane saradnika profesora Flajšmana u UK-u, novi proteini obećavaju puno za slični uspjeh na terenu, i pripremaju se izdavanje kao komercijalna vakcina.

    Naravno, antitijela, koja su savršeno usmjerena ka zaustavljanju koronavirusa, neće biti lako osmisliti. Šiljke, koji pokreću zarazu, štite naročito složene strukture, poznate kao polisaharidi. Da bi savladao ovu polisaharidsku zaštitu, profesor Flajšman namjerava da masovno proširi računski protokol, već uspješno oproban u malom obimu u njegovoj laboratoriji.

    Koristeći infrastrukturu Vajcmanovog instituta za veliku računarsku moć, tim, koji uključuje doktorante: Lukasa Krausa, Revit Necer i Adija Goldencvajga, ne čeka izvršavanje daljih računarskih ispitivanja da bi vidjeli koji od njihovih najboljih kandidata radi najbolje. Namjeravaju da sintetišu milione antitijela, za koje njihovi algoritmi procijene da bi bila djelotvorna, što je omogućeno nedavno razvijenim postupcima u laboratoriji, i zatim da razaberu ovaj ogromni skup, uz pomoć probne, visokopropusne, skrining tehnologije.

    Testiraće se sposobnost antitijela, koja uđu u uži izbor, da neutrališu uzorke koronavirusa – što može biti osnov za budući postupak liječenja za Covid-19, i pomoć u razvijanju vakcine.

    Izvor: techexplorist.com

    Tags: algoritamantitijelacovid-19flajšmankoronaviruslaboratorijaliječenjepostupakproteinračunarskriningtechexploristvakcinavirus
    No Comments
    Share
    0

    You also might be interested in

    Virtuelni turizam nudi nove mogućnosti za turističku industriju

    Virtuelni turizam nudi nove mogućnosti za turističku industriju

    Sep 11, 2020

    U novom istraživanju, dr Arni Rao, direktor Laboratorije za teoriju[...]

    Naučnici su napravili elektronske diode koje nadmašuju performanse 5G

    Naučnici su napravili elektronske diode koje nadmašuju performanse 5G

    May 20, 2020

    Nova komponenta bazirana na galijum-nitridu. Dejvid Storm, fizičar i istraživač,[...]

    Novi mikrorobot za bioštampanje koji popravlja želudačne rane unutar tijela

    Novi mikrorobot za bioštampanje koji popravlja želudačne rane unutar tijela

    Aug 18, 2020

    3D bioštampači su već stvarnost u nekim zemljama. Mogu se[...]

    Leave a Reply Cancel Reply


    Predstavljamo

    MECO: Mediteranean Conference on Embedded Computing


    CPS&IoT: Cyber-Physical Systems & Internet of Things


    Summer School on CPS&IoT


    MECOnet: Mediterranean Excellence in Computing and Ontology


    SMART4ALL: Samostalni prilagođeni sajberfizički sistemski eksperimenti za izgradnju kapaciteta u Evropi


    PROJEKAT VIRAL: Vitalising ICT Relevance in Agricultural Learning


    WiPiEC Journal: Works in Progress in Embedded Computing


    Vijesti šaljemo i na e-mail adresu. Prijavi se
    HighTech

    © 2025 · HighTech Me - Crnogorski portal za visokotehnološko preduzetništvo

    Prev Next

    Notifications