Pametna poljoprivreda u 2020: kako IoT senzori stvaraju efikasniju poljoprivrednu industriju preciznosti
Industrija uzgajanja će postati značajnija nego ikad do sada u narednih par decenija.
UN predviđaju da će broj stanovništva u svijetu dostići 9,7 milijardi do 2050. godine, što će izazvati porast globalne poljoprivredne proizvodnje od 69%, u periodu od 2010. do 2050. godine. Kako bi odgovorili na ovakve potrebe, uzgajivači i poljoprivredne kompanije se okreću ka Internet of Things, radi analitike i većih produktivnih mogućnosti.
Pametna poljoprovreda već zaživljava među uzgajivačima.
Tehnološke inovacije, kada je riječ o poljoprivredi, nijesu ništa novo. Ručni alati su bili uobičajeni stotinama godina unazad, i potom je industrijska revolucija iznjedrila mašinu za izdvajanje pamučnih vlakana iz njegovog sjemena. Devetnaesti vijek je uveo podizače zrnevlja, hemijska đubriva i prvi traktor na gorivo. Ubrzajmo do kraja dvadesetog vijeka, kada su poljoprivrednici počeli da koriste satelite za planiranje svog rada.
IoT je namijenjen da podigne budućnost poljoprivrede na sljedeći nivo. Pametna poljoprivreda već postaje sve popularnija među uzgajivačima, i visokotehnološka proizvodnja ubrzano postaje standard, zahvaljujući poljoprivrednim dronovima i senzorima.
U nastavku smo istakli primjene IoT u poljoprivredi, i kako će uzgajanje pomoću IoT pomoći poljoprivrednim proizvođačima da odgovore na svjetsku potrebu za hranom u nastupajućim godinama.
Visokotehnološki uzgoj: precizna i pametna poljoprivreda
Poljoprivrednici su već počeli da koriste neke napredne tehnologije i tehnološke metode u cilju što efikasnijeg svakodnevnog rada. Na primjer, senzori, postavljeni u poljima, omogućavaju uzgajivačima da detaljno mapiraju topografiju i resurse u određenom području, kao i podatke o kisjelosti i temperaturi zemljišta. Mogu takođe da pristupe i vremenskim prognozama, kako bi predvidjeli vremenske nepogode u narednim danima ili sedmicama.
Uzgajivači mogu sa daljine, pomoću mobilnih telefona, da nadgledaju svoju opremu, usjeve i stoku, kao i da se informišu o ishrani stoke, i proizvodnji. Pomoću ove tehnologije mogu da izvrše statističke procjene za svoje usjeve i stoku.
Dronovi su postali neprocjenjiv alat poljoprivrednim proizvođačima, kako bi pratili stanje na usjevima, i dobijali opšte podatke o njima.
Konkretan primjer je kompanija Džon Dir (John Deere), jedno od najvećih imena u poljoprivrednoj opremi, koja je počela da povezuje svoje traktore na internet, i razvila je način da prikazuje podatke o prinosima usjeva. Slično pametnim automobilima, kompanija među prvima uvodi i samouprvljajuće traktore, što bi oslobodilo proizvođače da završavaju ostale poslove, i time povećalo efikasnost.
Svi ovi metodi rada pomažu u stvaranju preciznog uzgajivanja, ili precizne poljoprivrede, procesa korišćenja satelitskih snimaka i drugih tehnologija (kao što su senzori) da bi se pregledali i snimali podaci, sa ciljem povećanja količine proizvodnje, uz što je moguće veće smanjenje cijene i očuvanje resursa.
Budućnost uzgajanja: IoT, poljoprivredni senzori i dronovi
Pametna poljoprivreda i precizno uzgajanje su sve više zastupljeni, ali oni bi mogli biti samo preteče još većoj upotrebi tehnologije u svijetu poljoprivrede.
Uspon tehnologije blokčejna (blockchain) napreduje i ka IoT, što bi moglo biti važan dio poljoprivredne grane zbog sposobnosti da pruži kompanijama bitne podatke o usjevima. Proizvođači, pomoću senzora, mogu da prikupe podatke o usjevima, koji su zapisani u blokčejnu, i uključuju prepoznatljive činioce, kao i sadržaj soli i šećera, i PH nivo.
Business Insider predviđa da će do 2023. biti ugrađeno dvanaest miliona senzora na globalnom nivou. Uz to, tehnološki velikan IBM procjenjuje da bi prosječno poljorpivredno gazdinstvo moglo da prikupi pola miliona jedinica podataka dnevno, pomažući proizvođačima da povećaju prinose i zaradu.
Uzimajući u obzir sve moguće olakšice koje nudi primjena IoT u poljoprivredi, razumljivo je da se proizvođači sve više okreću poljoprivrednim dronovima i satelitima za budućnost proizvodnje.
Dronovi pružaju mogućnost proizvođačima da sagledaju napredak usjeva u odgovarajućem razvojnom periodu. Pored toga, proizvođači mogu da poprskaju oboljele zasade hemijskim sredstvima uz pomoć dronova, kako bi ih povratili u život. DroneFly procjenjuje da dronovi mogu da prskaju đubrivo 40 do 60 puta brže nego što to može ručno.
Izvor: businessinsider.com
