Luk Tevenaz, direktor odsjeka za optička vlakna Inženjerskog smjera EPFL-a, razvio je sa svojim saradnicima tehnologiju za pojačavanje svjetlosti unutar najnovijih optičkih vlakana sa šupljinom u sredini.
Ovaj novi pristup se zasniva na šupljim optičkim vlaknima, koja su ispunjena vazduhom ili nekim drugim gasom.
Profesor Tevenaz objašnjava: “Zbog vazduha ima manje slabljenja, pa svjetlost može da pređe veću razdaljinu. To je prava prednost. Ali, u supstanci male gustine, kao što je vazduh, pojačavanje svjetlosti je teže. To je srž problema: svjetlost putuje brže kada ima manje otpora, ali, u isto vrijeme – njome se teže upravlja. Srećom, naše otkriće je pokrilo taj nedostatak”.
Naučnici su primijenili pritisak na vazduh u vlaknu, kako bi dobili neku upravljivu otpornost. To radi poput optičkih kliješta – molekuli vazduha se sabijaju i obrazuju ravnomjerno raspoređene skupine.
Takođe dolazi i do zvučnog talasa, koji povećava amplitudu i skreće svjetlost od jačeg izvora prema oslabljenom snopu, tako da bude pojačan do 100.000 puta.
Tako ovaj postupak čini svjetlost snažnijom.
Fen Jang, postdoktorant, navodi: “Naša tehnologija se može primijeniti na bilo koju svjetlost, od infracrvene do ultraljubičaste, kao i na svaki gas”.
Flavijan Gajger, student doktorskih studija, rekao je: “Ova tehnologija može, pored pojačanja svjetlosti, služiti i drugim svrhama. Optička vlakna sa šupljinom ili komprimovanim gasom, mogla bi se, na primjer, upotrijebiti za izradu izuzetno tačnih termometara”.
“Bićemo u mogućnosti da mjerimo raspodjelu temperature u svakoj tački duž vlakna. Na primjer, ako izbije požar u tunelu, znaćemo tačno odakle je krenuo na osnovu porasta temperature u datoj tački. Ova tehnologija se, takođe, može koristiti i za izradu privremene optičke memorije, zaustavljanjem svjetlosti u vlaknu za jednu mikrosekundu – što je deset puta duže nego što je trenutno moguće.”
Izvor: techexplorist.com
Leave a Reply