Nove kalemljene biljke koje se sastoje od podloge koja je epigenetski modifikovana da “vjeruje” da je doživjela stres, spojene na nemodifikovanu plemku ili nadzemni izdanak, daje više potomstva koje je: snažnije, rodnije i otpornije od roditeljskih biljaka.
Do ovog iznenađujućeg otkrića je došla grupa istraživača koja je sprovela obimna terenska ispitivanja sa biljkom paradajza na tri dosta udaljene lokacije kroz više generacija biljaka.
Kako se ova tehnika oslanja na epigenetiku – manipulisanje izražaja postojećih gena bez uvođenja novog genetskog materijala druge biljke, usjevi koji su podignuti pomoću nje bi mogli da zaobiđu spor u vezi genetski modifikovanih organizama i hrane. Tome se nada vođa istraživanja Seli Mekenzi, profesorica na Koledžu poljoprivrednih nauka i Koledžu nauke Eberli na Državnom univerzitetu Pensilvanije.
“Smatramo da ovo istraživanje predstavlja ogromni napredak u pokazivanju potencijala epigenetskog uzgoja usjeva. I, kasnije, imaće veliki uticaj na drveće i šume pod klimatskim promjenama.”
Gen MSH1 je istraživačima omogućio pristup upravljanju široke mreže otpornosti biljke. “Kada biljka pod naporom, kao što je suša ili trajnija jaka vrućina, ona može brzo da se prilagođava svom okruženju da bi postala fenotipski plastična ili fleksibilna. I, ispostavlja se da može da pamti.”
Otkriće da su zapamćeni tragovi prošli iz korijena kroz kalem do vrha biljke je veoma značajno, navela je Mekenzi. Kalemljene biljke paradajza iz istraživanja su dale sjeme koje je rezultiralo u prosjeku 35% rodnijim potomstvom – što je izuzetan rezultat. I ta snaga rasta se zadržala u potomstvu kroz pet generacija u istraživanju.
Ovo istraživanje je prvo pravo dokazivanje epigenetskog načina razmnožavanja pogodnog za poljoprivredu, navela je Mekenzi, dodajući da je tehnologija odmah spremna za primjenu.
“Sve što mi radimo može da učini i svaki poljoprivredni uzgajivač, i sada smo na velikoj mjeri pokazali da ima vrijednost u poljoprivredi. Već je spremno za rad – uzgajivači mogu da pročitaju o tome i primijeni sistem da bi poboljšali svoju sortu”.
Više možete saznati ovdje.
Izvor: phys.org