Ovaj članak, sačinjen od raznih istraživačkih zaključaka, pokriva sve suštinske činjenice o novom koronavirusu koje svi treba da znamo.
Mnogo toga o novom koronavirusu se brzo širi društvenim mrežama, preko WhatsApp-a i interneta. Nešto od toga bi moglo biti tačno, ali su mnoge od tih informacija neutvrđene. U vrijeme kada se epidemija koronavirusa širi širom svijeta, bitno je znati neke činjenice vezane za ovaj smrtonosni virus.
Zaražavanje: Virus napada epitelne ćelije u grlu i plućima. SARS-CoV-2 se veže za ACE2 receptore na ljudskim ćelijama, koje se uglavnom najčešće nalaze u grlu i plućima. Virusi na našoj koži, zbog nedostatka ACE2, biće bezopasan. Virus prodire kroz: nosnu šupljinu, oči i usta. Naše ruke su glavno oruđe pomoću koga virus dospijeva do naših usta, nosa i očiju. Pranje ruku sapunom dvadeset sekundi, što češće, pomaže u sprečavanju zaraze.
Zarazna količina: Količina od 700.000 PFU (Plaque forming unit) je bila potrebna da bi zarazila makakija. PFU je jedinica mjere zaraznosti uzorka. Iako životinja nije pokazala bilo kakve kliničke simptome, uzorci iz nosa i pljuvačke su sadržali virus. Za ljude je potrebno više od 700.000 PFU da bi se zarazili. Ispitivanja vršena na genetski modifikovanom mišu sa ACE2 receptorima, pokazala su da se može zaraziti SARS-om sa samo 240 PFU. Poređenja radi, bilo je potrebno 70.000 PFU novog koronavirusa da bi došlo do zaraze.
Vrijeme prenosivosti: Vrijeme za koje pojedinac može da prenese zarazu drugima nije tačno poznato, ali moguće je da traje do 10-14 dana. Vještačko skraćenje vremena zaražljivosti je ključni način suzbijanja opšte prenosivosti. Hospitalizacija, izdvajanje, zatvaranje i karantin su djelotvorne mjere.
Ko može prenijeti zarazu: Svako zaražen virusom može ga prenijeti čak i prije nego što se pojave simptomi. Većina nosilaca takođe ne pokazuju znake. Pokrivanje usta i nosa kad kašljemo ili kijamo, umanjiće širenje. Virus se nalazi u: pljuvački, izbljuvku i izmetu zaraženih osoba, za svo vrijeme zaražljivosti.
Kako se zaražavamo: Prenosi se uglavnom preko izbljuvaka. Za ovo je potreban odgovarajuće blizak susret, na manje od dva metra. Zbog toga se preporučuje da se držimo na rastojanju od 1,5 metra jedni od drugih na javnim mjestima, kao što su pijace ili supermarketi. Istraživanje obavljeno u Hong Kongu pokazuje da društveno rastojanje može smanjiti širenje virusa za 44%. Neživi uzročnici bolesti, naročito: telefoni, kvake i druge površine su mogući uzročnici prenošenja, ali malo se zna o tome. Bezbjedno je da peremo ruke nakon dodirivanja kvaka, dugmadi za pozivanje lifta i šaltera na javnim mjestima.
Koliko ljudi zarazimo: Prosječan broj novozaraženih od strane tipične oboljele osobe, tj. domet prenosivosti kod ljudi (R0), jeste između 2,2 i 3,1. Drugim riječima, jedan zaraženi u prosjeku zarazi od 2,2 do 3,1 osobe. Fizičkim udaljavanjem možemo da utičemo na smanjenje dometa, i tako umanjimo brzinu širenja zaraze.
Odakle je virus potekao: Nije od jedenja supe od slijepog miša. Čim se prokuva, virus je uništen. U početku se mislilo da se SARS-CoV-2 virus prenio sa slijepih miševa na ljude. Ali, skorašnja ispitivanja genoma pokazuju da je najprije morao preći sa slijepog miša na neku posrednu vrstu, prije prelaska na ljude. Jedno drugo istraživanje ukazuje na to da je rod SARS-CoV-2 virusa već kružio među ljudima prije izbijanja bolesti.
Kako je evoluirao: SARS-CoV-2 je nastao ili prirodnim odabiranjem zaraznog soja unutar životinje domaćina, prije prelaska sa životinje na ljude, ili prirodnog odabira zaraznog soja u ljudima, nakon čega je uslijedio prelazak na životinje. Tek će više istraživanja dati pokazati koje od tog dvog je tačno. Još uvijek nijesmo sigurni koje su to mutacije u SARS-CoV-2 omogućile zaražavanje i prenošenje među ljudima.
Kada se SARS-CoV-2 pojavio: Do sada nema potvrđenih slučajeva SARS-CoV-2 prije decembra 2019. Međutim, prve genomske analize upućuju na to da su se prvi slučajevi SARS-CoV-2, kod ljudi, pojavili između sredine oktobra i sredine decembra 2019. To znači da je postojao period neuočenog prenošenja među ljudima, između prvog prenosa sa životinje na ljude i nastupanja zaraze.
Može li zaraziti životinje: Molekularno modelovanje pokazuje da SARS-CoV-2, pored ljudskih ćelija, može zahvatiti i ćelije: slijepog miša, cibetke, majmina i svinje. Ne prenosi se na domaće životinje i stoku. Upotreba jaja ili mesa živine u ishrani, neće nas zaraziti SARS-CoV-2 virusom.
Može li se ista osoba zaraziti dva puta: Kada jednom dobijemo boginje, većina nas stekne doživotni imunitet. Teško da ih možemo dobiti ponovo. Eksperimentalno zaraženi makakiji nijesu bili u stanju da se zaraze ponovo. Slično, nema dokaza ponovnog zaražavanja SARS-CoV-2 virusom nakon oporavka kod ljudi. Međutim, ne zna se koliko dugo će imunost trajati.
Koliko je bolest teška: COVID-19 nije smrtna osuda. Većina COVID-19 slučajeva su blage prirode (81%). Za oko 15% je potrebna hospitalizacija, i za 5% intenzivna njega. To znači da ogromnoj većini zaraženih neće čak ni trebati hospitalizacija.
Ko su naugroženiji: Zdravstveni radnici su najprijemčiviji. Oko 20% zdravstvenih radnika iz Lombardija, u Italiji, zarazilo se dok su pružali zdravstvenu pomoć pacijentima.
Među opštom populacijom, uglavnom starijih od šezdeset godina, i ljudi koji imaju kardiovaskularne bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes i teškoće sa disanjem, u većoj su opasnosti.
Šta je uzrok smrti: Većina smrtnih ishoda je izazvana otkazivanjem disajnih organa, ili istog zajedno sa oštećenjem srca. Prodiranje tečnosti u pluća, što otežava disanje i pogoršava bolest, glavno je kliničko stanje. Za sada, COVID-19 se uglavnom tretira njegom, uključujući i provjetravanje, ukoliko je potrebno. Više terapijskih ispitivanja je u toku, i očekuju se rezultati.
Da li se virus prenosi pomoću kesica sa mlijekom ili novina: SARS-CoV-2 može da izdži do tri dana na površinama od plastike i nerđajućeg čelika. Kada je zarazna masa imala 10.000 PFU, izdržao je na novinama i pamučnoj odjeći pet minuta. Pranje kesica sa mlijekom je dovoljno da se ukloni virus.
Da li se širi vazduhom: U vazduhu virus može da preživi do 2,7 sati. Zato boravak na otvorenom prostoru, kao što su balkoni ili terase, nije opasan.
Postoji li manje zarazni soj virusa: Dok su mnoge vrste prepoznate, dosadašnja istraživanja nijesu pokazala mutaciju, povezanu sa bilo kakvom promjenom u prenosivosti ili bolovanjem.
Hoće li nam nastupajuće ljeto, ili kišna sezona, dati predaha: Ne postoje čvrsti dokazi, koji ukazuju na opadanje prenosivosti, sezonskim povećanjem temperature i vlage.
Izvor: techexplorist.com