Kompanija Agrobot je prije deset godina demonstrirala robota za berbu jagoda na polju u Dejvisu u Kaliforniji. Danas, Agrobotov berač jagoda ostaje prototip.
Uzrok dugog čekanja je izazov svakog robota za branje bobica: identifikovati bobicu koja je dovoljno zrela za branje, uhvatiti je dovoljno čvrsto ali bez oštećenja ploda, povući dovoljno snažno da se odvoji od biljke a da se ne ošteti.
Izvršni direktor Huan Bravo istakao je da mašine njegove kompanije ne mogu da se takmiče sa ljudima koji ručno beru voće i pakuju ga. Dakle, uzgajivači, tehnolozi i istraživači nastavljaju da traže mašine koje mogu da odrade posao. Nedavno istraživanje od skoro 50 projekata robotske berbe pokazalo je da su projekti berbe jagoda privukli više interesovanja od projekata nekog drugog voća u poslednje dvije decenije.
U tom cilju, kompanija poljoprivrede u zatvorenom prostoru Boveri je nedavno kupila Traptic, startap u Silicijumskoj dolini, stvoren 2016. godine. On je prošle godine započeo komercijalnu primjenu sa Naturipeon i Blazerom Vilkinsonom, dva velika uzgajivača jagoda. Boveri će prilagoditi Traptic za verikalnu poljoprivredu u zatvorenom prostoru, jer njegovi sistemi, kao i većina njegovih konkurenata, prvenstveno rade napolju, na poljima Kalifornije i Floride.
Kreatori kažu da Traptic može da ubere 100.000 jagoda dnevno. Sada će raditi isključivo na farmama u zatvorenom prostoru Boveri, što predstavlja prvu upotrebu robotskih ruku u kompaniji. Boveri namjerava da pomjera robotske ruke između unutrašnjih redova jagoda, kao što to čini na poljima, koristeći automatizovana vozila. Pored berbe, Boveri će istraživati upotrebu robotskih ruku za oprašivanje cvjetova jagode i obavljanje poslova poput stanjivanja ili rezidbe lišća.
Boveri je osnovan 2015. godine i posluje u blizini gradova Njujorka i Filadelfije. Prošle godine Boveri je otvorio Farm X, istraživački objekat u Nju Džersiju gdje je kompanija istraživala vertikalnu poljoprovredu krastavaca, jagoda i paradajza. Farma je otvorena ubrzo nakon što je Boveri angažovao Injonga Rhea, koji je ranije radio na projektima mašinskog učenja u Guglu, kao glavnog tehnološkog direktora. Rhe je rekao da se Traptic izdvaja od drugih kompanija jer njegov robot ne dodiruje jagodu. Umjesto toga, hvata jagodu za stabljiku, povlačeći dovoljno snažno da odvoji plod, ali lagano da ne ošteti ostatak biljke. Takav zadatak je stalni izazov.
Kompanije koje rade sa robotima za berbu voća kažu da postoje razlozi zbog kojih mnogi nisu izašli iz faze prototipa i da je samo nekoliko mašina danas u funkciji. Zagovornici poljoprivrednih kompjuterskih sistema vizije tvrde da će mogućnost predviđanja kada je voće zrelo, dovesti do poboljšanja prodaje, smanjenja otpada i povećanja prinosa kada se globalna populacija poveća na 10 milijardi.
Roboti takođe mogu pomoći u uzgoju i prodaji specijalnog voća. Ako rade u tandemu sa automatizovanim sistemima za uvid, mogu pratiti usjeve 24 sata dnevno, kako bi predvidjeli idealno vrijeme za branje zrele crvene jagode. Svaki put kad se zrela jagoda identifikuje, silikonska robotska ruka sa časom u sredini hvata jagodu, zatim je sa tri prsta odvaja od peteljke i stavlja u kantu za otpatke.
Suosnivač kompanije Advanced farm, Kajl Kob, kaže da su roboti kompanije „na terenu“, ali su i dalje skuplji od radnika koji beru jagode. Istakao je da su dizajnirali skoro 50 verzija prije nego su se odlučili za trenutni dizajn. Faktori kao što su cijena ovih mašina i njihov učinak će odrediti da li će roboti zamijeniti radnike na farmi, ali više nema sumnje da roboti mogu prevazići izazove za uspješno branje. Roboti se takođe uvode da bi obavljaji druge zadatke, kao što su: plijevljenje, orezivanje, farbanje voća u UV svijetla kako bi se zaštitili od buđi i plijesni.
Džou, istraživač iz Australije, kaže da se uprkos današnjim nedostacima, mašine poboljšavaju. Nedavni napredak signalizira da bi meka robotika u kombinaciji sa algoritmima dubokog učenja mogla biti rješenje za poslednju milju ovog izazova berbe voća.
Izvor: wired.com
