Predstavljamo vam Anu Nives Radović, doktoranda u oblasti blockchain tehnologije na Pomorskom fakultetu u Kotoru, fintech analitičara, osnivača FinTech Online Centra, TEDx govornika i slikarku. Više o njenom radu i uspjehu u oblasti fintech-a pročitajte u nastavku.
Možete li nam ukratko reći nešto o sebi?
Najjednostavnije mi je da se predstavim kao blockchain entuzijasta. Profesionalnu karijeru počela sam 2004. u banci, najveći dio istraživanja posvetila sam monetarnim pitanjima i analizama globalnih finansija, a blockchain i fintech teme su mog magistarskog i doktorskog rada. U pitanju je oblast koju proučavam od 2012. godine, kako sa finansijsko-tehnološkog, tako i sa pravnog aspekta.
Živjeli ste i radili u više zemalja. O kojim zemljama je riječ i kako su one uticale na oblikovanje Vaše današnje karijere i interesovanja?
Vrijeme prije i nakon odlaska na četvrtu godinu studija u Sjedinjene Američke Države doslovno posmatram kao staru i novu eru, jer sam tada ulogu pojedinca u društvu počela da doživljavam na potpuno drugi način. Po povratku u Evropu, kratko sam se zadržala u Crnoj Gori, nakon čega sam profesionalni put nastavila u Švajcarskoj, tokom jednog projekta u Italiji, a zatim paralelno u Danskoj i Holandiji, te nakon toga u Libanu i kratko Singapuru. Život u svakoj od tih sredina uticao je i na usvajanje onoga što sam smatrala korisnim i shvatanje da svakodnevno milioni drugih ljudi ono u čemu vjerujemo da smo odlični rade neuporedivo bolje od nas, kao i da je najbolji način da se sa takvima bezuspješno ne takmičimo, već povežemo i učimo od njih.
Poznati ste kao finansijski analitičar, autor naučnog projekta „Dividing by Zero” i prvi crnogorski FinTech autor. Pored toga ste i slikarka, autor obrazovnog modula 2M2T, TEDx govornik, autor više članaka iz oblasti fintech–a, osnivač, predavač na brojnim konferencijama i vebinarima iz oblasti blockchain-a. Kako uspijevate da organizujete svoje obaveze i da u različitim oblastima kao što su slikarstvo i finansije ostvarujete jednako dobre rezultate?
Sve ovo se dešavalo postepeno, planski i uz temeljne pripreme. Primjera radi, samo osmišljavanju i pripremi 2M2T modula posvetila sam oko 14 mjeseci, zbog toga je kasnije bilo jednostavno organizovati svako predavanje. Pravilo kojeg se strogo pridržavam je da ništa ne radim usput, već da se svemu važnom u potpunosti posvetim i počinjem druge aktivnosti samo ako zaista imam vremena. Ponekad situacija, pojava ili dešavanja u struci doslovno obavezuju da se neka tema obradi i raščlani na proste činioce kako bi bila što razumljivija onima na koje se odnosi, zbog čega su i nastale brojne analize i publikacije. Vjerujem da ništa nećemo postići ako neke informacije čuvamo za sebe. Što se slikarstva tiče, ne odvajam ga od svakodnevice, a uskoro pripremam i multimedijalni projekat u kojem ću naglasiti njegovu povezanost sa tehnologijom. Istovremeno radim i na interaktivnoj trojezičnoj publikaciji Fintechlopedia, u kojoj će u pisanoj i video formi biti objašnjeni pojmovi iz oblasti finansijske tehnologije. Pridržavam se pravila da ni sa čim ne žurim, jer je za dobre rezultate u svemu potrebno vrijeme.
Trenutno ste aktivni i na polju onlajn edukacija, gdje kroz brojne vebinare koje oraganizuje Fintech Online Center, vršite kontinuirano upoznavanje mladih sa ovom oblasti finansijkog poslovanja. Da li ste zadovoljni odazivom i interesovanjem mladih u Crnoj Gori, i smatrate li da treba uvesti dodatne module u formalnom obrazovanju koje bi se odnosile na ovu oblast?
Vebinari koje organizujem posredstvom FinTech Online Centra, kao i Super Hub-a, namijenjeni su digitalnoj zajednici čija sve veća brojnost članova djeluje ohrabrujuće. Inicijalno je FOC, čija je ideja razvijena u Njujorku, osmišljen da bi pružao obuke korisnicima širom svijeta, ali mi je posebno drago što interesovanje u ovoj oblasti kod nas raste i što su, kako u planu, tako i u pripremnoj fazi, neke saradnje sa lokalnim tehnološkim zajednicama. Fintech već sada treba sa bude dio formalnog obrazovanja, jer je riječ o pripremi ne za nešto što dolazi, nego što već jeste dio naše svakodnevice, pri čemu je ovu oblast neophodno izučavati sa finansijkog, tehnološkog, kao i pravnog aspekta.
Kako vidite razvoj fintech-a u budućnosti na našim prostorima?
Kroz komunikaciju sa članovima mreže FinTech Connector, čiji sam član, uviđam da postoji i interesovanje i potreba za jačanje fintech zajednice u ovom dijelu svijeta, budući da je u svim drugim dijelovima Evrope ona istaknutija, aktivnija i korisnija društvu, dok u zemljama ovog regiona djeluje uglavnom kroz pojedinačne inicijative i kratkoročne projekte. To je dijelom i zbog toga što postoji nespremnost institucija da ovu oblast omoguće, regulišu i prate. Umjesto što devastiramo prirodno i kulturno naslijeđe zarad kratkoročne koristi, mogli bismo postati fintech srce Evrope ako zaista želimo dugoročnu društvenu korist i održiv razvoj u pravom smislu riječi.
Više puta ste izjavljivali da želite da vidite što više onih koji su razvili poslovne ideje, startup-ove ili organizacije i uspješne projekte. Kako ocjenjujete trenutni razvoj startup zajedinca u Crnoj Gori i na čemu bi se po Vašem mišljenju trebalo dodatno poraditi?
Startup scena u Crnoj Gori više nije samo u nastajanju, ali će se o pravoj startup zajednici moći govoriti tek kada budu stvoreni svi neophodni preduslovi za njen razvoj. Neke dobre pomake na tom planu vidjeli smo u skorijim aktivnostima Ministarstva nauke, no neophodno je uključivanje i drugih resora koji će raditi na kreiranju pravog okvira i stvaranja tehničkih preduslova. Potencijali Crne Gore za transformaciju u savremenu naučno-istraživačku destinaciju su ogromni, no te potencijale uviđa i koristi tek jedna grupa entuzijasta i nekoliko pojedinaca u institucijama, dok kod ostatka ne postoji dovoljno svijesti o značaju ovih aktivnosti za ekonomski razvoj, a upravo tu se krije najveća šansa.
Inovativnost, digitalizacija, ICT, preduzetništvo i cjeloživotno obrazovanje su naročito dobili fokus u periodu COVID-19. Imajući u vidu da blockchain između ostalog podrazumijeva njihovu sinergiju i da uz to pruža velike mogućnosti za oporavak privrede, kako vidite razvoj blockchain tehnologije na našim prostorima u bliskoj budućnosti i na čemu bi se trebalo poraditi da se njegov razvoj ubrza?
Blockchain je previše složeno pitanje i za mnogo razvijenije zemlje da bi se neka vlada bavila stvaranjem preduslova za njegov razvoj, a sa druge strane ni jedan pojedinac ili kompanija ne mogu u potpunosti realizovati svoje ideje, koje bi imale širi društveni značaj bez institucionalnog okvira. Drugim riječima, radi se o začaranom krugu u kojem se razmjena informacija odvija previše sporo. Jedina zemlja koja je na veoma ozbiljan način počela da se bavi ovom oblašću je Francuska, čije su institucije prve u Evropi dale pravnu definiciju blockchain-a. Nažalost, postoji mnogo površnosti čak i kod ne tako malobrojnih pokušaja bavljenja ovom materijom, i mnoge vlade radije biraju da se ovim pitanjem ne bave, vjerujući da struka i profitno orijentisani subjekti već dovoljno rade na njegovoj popularizaciji, što je pogrešno. Vlade moraju i same da prihvate dio posla koji predstoji, ako ne žele da se biznisi i projekti iz ove oblasti sele tamo gdje su uslovi bolji.
Što biste poručili mladima u Crnoj Gori, i koji savjet biste sa njima podijelili?
Interdisciplinarnost, rad i upornost su nešto čemu se potrebno posvetiti da bi društvena transformacija bila vidljiva. Raduje me što u Crnoj Gori postoji veoma istaknuta i aktivna mreža društveno angažovanih profesionalaca, koji su veoma mladi, a već ostvaruju vrhunske rezultate i to ne samo na studijama. Svima koji su u prilici da steknu međunarodno iskustvo to svakako preporučujem, jer tek kada „odmjerite snage” van sopstvenog okruženja, shvatate koliko još mnogo imate da učite i radite.