Japanski superračunar Fugaku sa ARM procesorima postaje najmoćniji na svijetu

Najbrži superračunari se biraju dvaput godišnje u okviru rangiranja TOP500. Ovaj put je Japan uspio da uđe u TOP500 najmoćnijih superračunara u svijetu sa Fugakuom, koji ostvaruje odlične performanse i energetsku efikasnost, zahvaljujući korišćenju ARM arhitekture.

Japanski superračunar Fugaku je razvio javni istraživački institut RIKEN u saradnji sa japanskom kompanijom Fujitsu. Dvostruko brži od američkog Summit-a, koji je osvajao prvo mjesto u svijetu tokom četiri godine, japanski superračunar kalkuliše brzinom od 415,53 petaflopa (FLOP = floating point operations per second, tj. broj operacija sa pokretnim zarezom u sekundi; peta = 10¹⁵). To je oko 2,8 puta više od drugoplasiranog Summit-a, sa 148,6 petaflopa.

Superračunar Summit je napravio IBM, i postavljen je u nacionalnoj laboratoriji za nuklearnu fiziku u Ouk Ridžu, u Tenesiju.

Sa jednostruko ili višestruko umanjenom preciznošću, najveće performanse Fugakua iznose 1.000 petaflopa (1 egzaflop). Napajan Fujitsu-ovim 48-ojezgarnim A64FX SoC, Fugaku postaje prvi vodeći sistem na listi koga napajaju ARM procesori.

Sa dobrih 152.000 48-ojezgarnih Fujitsu A64FX procesora ARM arhitekture, Fugaku uparuje 7,3 miliona jezgara. Tokom priprema se čak govorilo o preko 7,6 miliona jezgara, što ukazuje na mogućnost dalje nadogradnje do ciljanih performansi.

Fugaku je ugrađen u RIKEN centru za računarske nauke (R-CSS) u Kobiju, u Japanu, i primjenjuje se u svrhe mašinskog učenja i vještačke inteligencije. Trebalo bi i da se dugoročno koristi za doprinošenje ispitivanju novih ljekova, nove energije i industrijskih rješenja za simuliranje prirodnih nesreća, ili čak u fundamentalnim istraživanjima o svemiru, prema riječima RIKEN instituta.

Osim TOP500, Fugaku je takođe uzeo vođstvo u listama: Graph500, HPCG i HPL-AI; i to je prvi put da superračunar istovremeno zauzme prvo mjesto u ova četiri rangiranja.

Sada je Fugaku uposlen u eksperimentalnom radu na COVID-19, što uključuje simuliranje širenja virusa. Mnogi superračunari širom svijeta rade na suzbijanju koronavirusa, što istraživačima omogućava da bolje razumiju nove viruse, i kako da se bore protiv pandemije.

Izvor: inceptivemind.com