Katarina Pavićević je magistrand Biotehničkog fakulteta iz Podgorice, zaposlena je u Plantažama 13. jul i učestvovala je u brojnim naučnim istraživanjima i događajima. U koraku sa tehnološkom modernizacijom, predstavila je naučni rad na temu: “Precizno vinogradarstvo upotrebom bežičnih senzorskih mreža“, u kome je ona jedan od autora. Više o tome, kao i njenom iskustvu u radu iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, saznajte u intervjuu.
Možete li nam reći nešto o svojoj struci, i koje Vas oblasti najviše zanimaju?
Završila sam Biotehnički fakultet u Podgorici, i trenutno sam na master studijama na odsjeku za Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Od 2018. godine, zaposlena sam u kompaniji „13. jul Plantaže“ u okviru Sektora za razvoj, gdje sam dobila priliku da svoje znanje proširim u oblasti vinogradarstva. Veliko zadovoljstvo u ovom poslu je to što obuhvata dvije grane: vinogradarstvo i vinarstvo, među kojima je i rad na digitalizaciji proizvodnje, gdje smo lagano zakoračili u oblast precizne poljoprivrede.
Crna Gora ima odlične uslove za bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom. Da li je taj potencijal dovoljno iskorišćen, i da li među mladima vlada dovoljno interesovanja za ovu oblast?
Crna Gora je zemlja sa povoljnim uslovima za razvoj vinogradarstva i vinarstva, i može se sa punim pravom smatrati malom zemljom velikih/vrhunskih vina. Kultura gajenja vinove loze u Crnoj Gori datira još iz predromanskog perioda, a proizvodnja grožđa i vina je vjekovima bila dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja. Vinogradarsko-vinarska proizvodnja u Crnoj Gori se danas uglavnom zasniva na proizvodnji grožđa i vina od autohtonih sorti vinove loze (vranac, kratošija, krstač i žižak), mada polako se šire i površine pod internacionalnim sortama. Takođe, razvojno istraživačkim radom kompanije „13.jul Plantaže“ se potvrdilo i da je naša zemlja jedna od evropskih zemalja sa velikim bogastvom diverziteta vinove loze. Posljednjih godina, ova grana poljoprivrede doživjela je ekspaziju. Sve više mladih ljudi privlači i opredjeljuje se, kako za primarnu proizvodnju–proizvodnju grožđa, tako i za proizvodnju vina u sklopu malih porodičnih vinarija.
Svjedoci smo sve veće primjene savremene (“pametne”) tehnologije u svim oblastima ljudske djelatnosti. Koliko je, i na koji način, ona zastupljena u voćarskoj i vinogradskoj proizvodnji?
Precizna poljoprivreda, kao i precizno voćarstvo i vinogradarstvo, su veoma aktuelne teme posljednjih godina, međutim, za sada još uvijek nisu široko primijenjene. Uvođenje tehnologija, korišćenje vještačke inteligencije, omogućava lakšu organizaciju i bolju informisanost, uz nesmetano prirodno gajenje zasada. Do razvoja novih tehnologija u poljoprivredi došlo je uslijed potrebe za ekonomskom proizvodnjom hrane i zaštitom sredine. Dok se borimo sa izazovima radne dostupnosti i efikasnosti, zajedno sa ekološkim i regulativnim preprekama, poljoprivredna industrija sve više traži efikasnije načine gajenja, pakovanja i dovođenja svježih proizvoda na tržište. Četvrta tehnološka revolucija snažno će zahvatiti cijelu svjetsku poljoprivredu, i u narednim decenijama će se definisati ko ostaje, a ko ne na svjetskoj poljoprivrednoj sceni.
Da li se i kvalitet vina popravlja uz napredak tehnologije?
Da, imajući u vidu da kvalitet vina zavisi od kvaliteta proizvedenog grožđa, a uvođenje novih tehnologija u vinogradu to i omogućava. Optimizacija navodnjavanja za izbjegavanje vodnog stresa kod vinove loze, upravljanje zemljištem u cilju odabira najboljeg lokaliteta gajenja, korišćenje klimatskih, prostornih i fizioloških podataka za ublažavanje klimatskih promjena, digitalno praćenje bolesti i štetočina u cilju smanjenja upotrebe pesticida i postizanja boljeg zdrastvenog statusa zasada – samo su jedni od alata novih tehnologija koji nam omogućuju kvalitetnu proizvodnju. Pored digitalnih tehnologija u vinogradarstvu, u svijetu se posljednjih godina sve više primjenjuju digitalne tehnologije u vinarstvu. Jedna od tih tehnologija je i primjena QR kodova. Takav primjer smo sproveli u kompaniji „13. jul Plantaže“ u okviru projekta „TagItWine“, gdje se na osnovu digitalizacije, praćenja i kontrolisanja proizvoda omogućila bolja efikasnost, kvalitet i bogatije iskustvo korisnika, kao i zaštita brenda i prevencija falsifikata u vinskoj industriji.
Na nedavno održanoj naučnoj konferenciji MECO 2020, učestvovali ste sa naučnim radom na temu preciznog vinogradarstva. Možete li nam reći nešto o tome?
U okviru 9. Mediteranske konferencije o ugrađenim računarskim sistemima (9th Mediterranean Conference on Embedded Computing) – MECO, prezentovala sam rad pod nazivom “Precizno vinogradarstvo korišćenjem bežičnih senzornih mreža”. U radu je prezentovan dio rezultata dobijenih u okviru projekta „Optimizacija navodnjavanja vinove loze – precizno navodnjavanje, koji kompanija „13. jul Plantaže“ realizuje zajedno sa: Fakultetom za informativne sisteme i tehnologije, Univerzitetom Donja Gorica i kompanijom DunavNet. Cilj projekta je optimizacija navodnjavanja i zalivne norme u cilju boljeg fiziološkog statusa vinograda i smanjenjenja troškova navodnjavanja vinove loze. Na više mikrolokaliteta na Ćemovskom polju i različitom sortimentu postavljeni su (na različitim dubinama) senzori za mjerenje vlažnosti zemljišta na različitim dubinama. Na osnovu podataka koje dobijamo putem senzora određuje se sadržaj vlage u zemljištu, u cilju utvrđivanja potreba racionalnijeg planiranja režima navodnjavanja. Takođe, na sajtu Evropske komisije, objavljene su informacije o projektu kao primjeru dobre prakse o korišćenju servisa.
Gdje sebe vidite u budućnosti?
Planiram da svoje stručno usavršavanje nastavim u oblasti precizne poljoprivrede, za koju smatram da predstavlja budućnost ove privredne grane. Nadam se da ću, radeći na kreiranju i primjeni novih tehnologija i inovativnih rješenja, usmjerenih na unaprjeđenje kvaliteta postojećih i kreiranju novih fizičkih i digitalnih proizvoda, uz maksimalno pažljivu upotrebu prirodnih resursa, kao i njihovo očuvanje i zaštitu, biti dio 5.0 industrijske revolucije.